Prijedorski Hrvati ne žive već preživljavaju


Prvi čovjek Udruge Briševo za Al Jazeeru ukazuje na nebrigu politike za Hrvate u ovome dijelu BiH.

Krajem narednog mjeseca napunit će se 27 godina od najvećeg zločina koji je počinjen nad bosanskim Hrvatima za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini ako se posmatra broj ubijenih u jednom djelovanju. Vojska Republike Srpske je sa dvije brigade napala selo Briševo, četiri kilometra od Prijedora i njegovih potpuno nenaoružanih 400 stanovnika.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 68 Briševljana ubijeno, veliki broj žena je silovano, a brojni žitelji su odvedeni u logore kojih je bio veliki broj na ovom području – Omarska, Keraterm…

Dan sjećanja na briševačke žrtve

Marijan navodi kako je Udruga Briševo osnovana 2014. godine i broji oko 100 članova i nešto volontera, te kako je registrirana u Zagrebu

„Po našem statutu bavimo se obnovom, izgradnjom infrastrukture, izgradnjom spomen obilježja za ubijene Briševljane. Organiziramo svake godine komemoraciju- Dan sjećanja na briševačke žrtve (25.7.),brinemo o okolišu sela i kulturi i tradiciji običajima našeg sela.“

„Do sada smo napisali našu knjigu 2Briševački Mučenici“, obilježili pojedinačne i masovne grobnice sa spomen pločama, postavili prometne i druge obavještajne znakove po selu. Redovito čistimo naše groblje, crkvu i okolicu, brinemo i održavamo lokalne putove.“

Monstruozne razmjere zločina

„Kao ni jedna druga teritorija i populacija u Bosni i Hercegovini, sudbina nesrpskog stanovništva sa područja Prijedora i Sanske doline je svjedok za sva vremena i zorni dokazatelj genocidnih i agresorskih namjera pansrpske kleronacionalističke ideologije, koju su na kraju 20. i s početka 20. vijeka vodili zvanični Beograd i njegovi velikosrpski trabanti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Značaj ovog područja za agresora i njegove kolaborante je odredilo i magnitudu zločina, koja je bila monstruoznih razmjera i u slučaju Briševa, kao i u slučaju cijelog Prijedora i cijele Sanske doline“, pisao je prije dvije godine za Al Jazeeru Srđan Šušnica u tekstu: „Zločin u Briševu – kako je počeo genocid u Bosni i Hercegovini“.

Jedan od onih koji su preživjeli i koji žele obnoviti ovo selo je Zdravko Marijan, prvi čovjek udruge Dom Briševo – Dobri.

„Udruga Dom Briševo – Dobri predstavlja isključivo moje selo Briševo u kojem je ubijeno 68 Hrvata civila. Oni su ubijeni 24. i 25. srpnja 1992. godine. Kao udruga, imamo sporazum o suradnji sa još sedam udruga sa banjalučkog i prijedorskog kraja, te skupa činimo zajednicu Hrvata sjeverozapadne Bosne“, govori na početku razgovora za Al Jazeeru.

Ostavljeni i izdani

Na pitanje da li se Briševljani i generalno Hrvati prijedorskog i banjalučkog kraja osjećaju izdanim, obzirom kako se najviše govori o hrvatskim žiteljima BiH u većem bh. entitetu (Federacija BiH), Marijan odgovara:

„Izdaja je velika riječ i optužba, no da li naši političari dovoljno brinu o nama – o tome bi se dalo pričati. Ja govorim o svome selu Briševu i prijedorskim Hrvatima, gdje možemo reći da smo razočarani. Najbolje se vidi kada dođeš u neko od tih sela, a moje Briševo je najbolji primjer kako smo ostaviti i izdati. U selu nitko ne živi, obnova ne postoji, samo su četiri kuće obnovljene. Taj mali broj Hrvata koji je ostao dole živjeti, oni ustvari ne žive nego preživljavaju, bez posla i na rubu egzistencije.“

Prije nekoliko dana, u Banjoj Luci je na inicijativu dopredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda Josipa Jerkovića održan okrugli stol o temi „Hrvati u RS – O(p)stanak“ na kojem su, uz predstavnike 30 registriranih udruženja koji rade na održivosti i opstojnosti Hrvata na ovom području, učestvovali i brojni drugi politički i vjerski zvaničnici. I naš sagovornik je bio jedan od učesnika.

„Da, bio sam na okruglom stolu u Banjaluci kojeg je organizirao dopredsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska Josip Jerković. Tome velikom skupu su nazočili Jerković, biskup Franjo Komarica, bivši ministar za raseljena lica u RS Davor Čordaš, zastupnik i predsjednik odbora za Hrvata izvan RH Božo Ljubić, saborski zastupnik Željko Raguš, pomoćnica ministra gospodarstva malog i srednjeg poduzetništva u RH Ana Mandac, savjetnica sa posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić, voditelj službe za pravni položaj kulturu i obrazovanje Hrvata u BiH Ivan Zeba,Petar Mrkonjić, Mario Zeko, Anto Franjić, Dragan Juričević, Ivo Mijić, Ivo Kamenjašević i preko 30 udruga entiteta RS od kojih su neke registrirane u BiH, a neke u Hrvatskoj“, navodi on.

Ne postoji odnos vlasti

Dodaje kako najviših čelnika ovog naroda u BiH nije bilo.

„Nažalost, gospode (hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka) Komšića i (predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana) Čovića nije bilo na tome skupu, ne znam da li su pozvani.“

Marijan ukazuje kako odnos vlasti prema povratnicima ne postoji, kao i odnos hrvatskih vlasti sa čelnicima RS-a.

„Odnos hrvatskih vlasti sa RS, po meni, i ne postoji. Nemamo hrvatske škole, nemamo hrvatski TV kanal, obnove nema, posla nema. Nema ulaganja da bi se naši ljudi zaposlili u tome entitetu. Ovo sve što sam nabrojao potvrđuje loše odnose vodećih stranaka u RH sa entitetom RS“, ističe on.

Dodaje kako je prvi korak povratka: osuditi sve ratne zločince (u Prijedoru je ubijeno najmanje 3.176 civila), a zatim „naći i pokopati sve nestale mještane“.

„Drugi preduvjet je infrastruktura, znači struja, putevi, voda, a obnova kuća i zapošljavanje bi trebalo da ide paralelno, jedno sa drugim.“

Najlošiji status

Prije rata, kako navodi naš sagovornik, u prijedorskoj općini je živjelo približno šest posto Hrvata, odnosno nešto više od 6.000 ljudi.

„Ubijeno je oko 330 Hrvata, mnogo ih je prošlo torture logora Keraterm, Omarska, Manjača i mnogi drugi. Mali broj Hrvata je ostao u Prijedoru i to je uglavnom riječ o miješanim brakovima. Pretpostavlja se da ih je danas na općini oko 750.“

Predsjednik Udruže Briševo smatra kako je sjeverozapad BiH područje gdje Hrvati imaju najlošiji status.

„Gledajući generalno status Hrvata u BiH, stječem dojam da Hrvati u zapadnoj Hercegovini bolje žive. Ne samo to, oni su pokretači i privrede u FBiH. Tu je srednja Bosna puno slabija, ali bolja je od nas Hrvata sjeverozapadne Bosne. Najbolje je biskup Franjo Komarica rekao: ‘Pa, ljudi moji, uništili su nam najplodniji i najljepši dio BiH, Posavinu i Bosansku krajinu.“

„Kako unaprijediti te krajeve? Prvo mora politika odobriti, blagosloviti gospodarska djelovanja i početi ulagati u te krajeve kao i u ove što su bolje razvijeni. Treba dati šansu svima i ne praviti razlike regionalne. Treba preživjeti ovaj period do ulaska u EU a onda iskoristiti fondove za razvoj koje unija nudi“, zaključuje na kraju razgovora Marijan.

Al Jazeera


Choose A Format
Personality quiz
Series of questions that intends to reveal something about the personality
Trivia quiz
Series of questions with right and wrong answers that intends to check knowledge
Poll
Voting to make decisions or determine opinions
Story
Formatted Text with Embeds and Visuals